Leita ķ fréttum mbl.is

VG seinheppnir?

žegar žeir ętla aš frelsa lżšinn meš atvinumįlunum ķ kosningunum komandi.

Bendir ekki allt til žess ef bólusetningarnar ganga eitthvaš aš žaš verši komin bullandi spenna ķ atvinnulķfinu og tśrismanum žį?

Og spurning hvort ekki fer aš slakna į CO2 vitleysunni žį lķka?

Verša VG ekki bara verulega seinheppin meš kosningamįlin sķn eins og endranęr?


Rķkispening plķs

til aš geta ófręgt hęgri menn.

Žaš er óskastaša vinstri manna eins og Žóršar Snęs Jślķussonar.

 

Svo skrifar Pįll bloggkóngur:

"Vinstriśtgįfan Kjarninn tapar 47 milljónum - rukkar rķkiš

Ķ grein Sig­uršar Mįs er fariš yfir rekstr­ar­tölur Kjarn­ans į įrunum 2014 og śt įriš 2017. Žar greinir hann rétti­lega frį žvķ aš sam­an­lagt tap į žessum fjórum įrum hafi veriš 47 millj­ónir króna.

Ofanritaš er jįtning ritstjóra Kjarnans, Žóršar Snęs Jślķussonar, į stórfelldu tapi vinstriśtgįfunnar.

Žóršur Snęr er ósįttur viš aš Siguršur Mįr Jónsson blašamašur tekur Kjarnann til bęna ķ Žjóšmįlum.

Vellaušugir vinstrimenn halda śti Kjarnanum til aš herja į stjórnmįlamenn į hęgri kanti stjórnmįlanna, t.d. Hönnu Birnu, Sigmund Davķš og Sigrķši Andersen.

Žóršur Snęr ritstjóri er einn įkafasti talsmašur žess aš rķkiš fjįrmagni einkarekna fjölmišla. Lķklega eru Panama-Žorsteinn og vinstriaušmennirnir žreyttir į taprekstrinum og seilast žess vegna ķ vasa almennings. Gömul saga og nż."

Af hverju eigum ég og žś aš borga ef Žórši Snę langar til aš skrifa  ljótt um hęgri menn en getur žaš ekki nema aš stórtapa į žvķ?

Undirritašar gaf śt landsbyggšarblašiš Sįm Fóstra ķ nokkur įr. Žaš blaš koma ekki śt nema bśiš vęri aš afla auglżsingapeninga sem dygšu fyrir kostnaši. Ekki launum śtgefandans.

En aušvitaš hefši veriš gott aš fį aš hringja ķ  Lilju: Rķkispening plķs!


Af hverju ekki ķ Höfša?

Biden er aš hugsa um aš hitta Putin. Žaš finnst mér góš hugmynd og naušsynleg. 

Žeir eru enn aš velta fyrir sér staš til aš hitttast į.

Af hverju ekki ķ Höfša?

 

(CNN)President Joe Biden said Tuesday it is his "hope and expectation" to meet with his Russian counterpart during a planned visit to Europe in June, a high-stakes diplomatic encounter he hopes can restore a degree of predictability to an increasingly fraught relationship.

"We're working on it," Biden said at the White House, suggesting his proposed summit talks with Russian President Vladimir Putin could come as soon as the middle of next month, when he will be in Europe seeking to restore trans-Atlantic ties on his first foreign trip as President.
Biden was answering a question on whether he planned to meet with Putin during the upcoming trip, which so far includes stops at the Group of 7 summit in southwest England and NATO and EU summits in Brussels, Belgium. Those summits stretch from June 11 to June 14.
 
 
A meeting with Putin would likely come after those engagements, officials have suggested, since Biden would value consultations with Western leaders before sitting down with Putin. Symbolically, it is also unlikely Biden would make his first diplomatic engagement outside the United States with Putin.
On Friday, Biden's national security adviser, Jake Sullivan, said he'd spoken with his Russian counterpart that morning but that summit details like a time and place hadn't been settled.
"We are trying to make plans for a summit this summer in a third country in Europe. No date has been fixed, no location has been fixed. But it's actively under discussion," Sullivan said during an appearance at the Aspen Institute.
 
Er žaš ekki góš  stašsetning og žrautreynd?
 
Er ekki Höfši lausnin fyrir fundarstašinn?

Furšulegar

eru hugmyndir forsętisrįšherra vors um eyšingu CO2 fyrir heiminn.Manni kemur til hugar aš hśn sé andsetin af žrįhyggju um skašsemi CO2 įn Žess aš gefa žvķ gaum aš lofttegundin er undirstaša lķfsins į jöršinni.

Bjarni Jónsson fer yfir mįliš į bloggsķšu sinni:

"

Carbfix er meš įform um nišurdęlingu 3 Mt/įr (Mt=milljón tonn) af CO2.  Žetta er um 50 % meira en losun išnašarins į Ķslandi, enda er ętlunin aš sverma fyrir fangaš CO2 frį śtlöndum og ekki mun nįst 100 % föngun CO2 śr afgasi išjuveranna. 

Vatnsžörfin veršur grķšarleg fyrir blöndun viš 3 Mt/įr af CO2 eša 75 Mt/įr eša aš jafnaši 2400 l/s, sem er um 7 föld vatnsžörf ISAL og tęplega žreföld vatnsdreifing Vatnsveitu Reykjavķkur.

Žessu vatni er ętlunin aš dęla upp śr Kaldįnni, sem rennur nešanjaršar śt ķ Straumsvķk.  Žar hefst viš einstök murtutegund ķ hįlfsöltu vatni.  Žaš veršur svo miklu vatni kippt śt śr sķnum nįttśrulega farvegi, aš vegna hękkašs seltustigs ķ Straumsvķk gętu lķfsskilyrši žessarar murtutegundar veriš ķ uppnįmi. Žetta žarf aš rannsaka įšur en lengra er haldiš meš umfangsmikil įform Carbfix og Coda Terminal (ON o.fl.) ķ Straumsvķk.

Mikiš jaršrask fylgir grķšarlegum fjölda borholna fyrir upp- og nišurdęlingu og athafnasvęšiš veršur stórt; lķklega verša um 150 borholur ķ gangi į hverjum tķma, og óljóst er, hversu lengi hver nišurdęlingarhola endist. 

Žaš er mikil žörf į, aš žetta verkefni fari ķ lögformlegt umhverfismat, žvķ aš viš fyrstu sķn er hętta į umhverfisslysi. 

Žótt forsętisrįšherra sé hrifinn af žessu rįndżra, gagnslitla og stórkarlalega verkefni, er žaš aušvitaš engin trygging fyrir žvķ, aš žaš sé vistvęnt eša vitręnt.  Verkefniš er ljóslega óendurkręft, svo aš rannsaka veršur allar hlišar žess śt ķ hörgul įšur en framkvęmdaleyfi veršur veitt.

Er einhver fjįrhagsleg glóra ķ žessu verkefni ? 

Um žaš rķkir alger óvissa. 

Samkvęmt upplżsingum um stofnkostnaš framkvęmdaašilans "Coda Terminal", sem viršist vera dótturfyrirtęki ON og Carbfix, og ętlušum orkukostnaši og gjaldi fyrir vatniš, mį ętla kostnaš viš móttöku, mešhöndlun og förgun ķ Straumsvķk um 15 USD/t CO2. 

Ef reiknaš er meš 0,5 Mt/įr CO2 af innanlandsmarkašinum og 2,5 Mt/įr erlendis frį, gęti mešalflutningskostnašur veriš um 16 USD/t CO2.  Žį er föngunarkostnašurinn eftir. 

Um hann rķkir óvissa, t.d. śr kerreyk įlveranna, en hann gęti žar numiš 15 USD/t CO2.  Heildarkostnašurinn viš žetta ęvintżri er žį yfir 45 USD/t CO2 (förgun:15+flutningur:16+föngun:15). 

Mešalverš į koltvķildiskvóta undanfarin 2 įr er undir 40 USD/t.  Veršiš nśna er hęrra en 50 USD/t, en allsendis óvķst er, aš mešalveršiš verši yfir 45 USD/t CO2 į žessum įratugi, svo aš žetta umhverfislega glęfraverkefni viršist vera alger vonarpeningur fjįrhagslega og t.d. alls ekki fjįrhagslega samkeppnishęft viš bindingu meš ķslenzkri skógrękt.  Hér viršist fariš fram meira af kappi en forsjį. 

Ķ lok greinar sinnar skrifaši forsętisrįšherra:

"Loftslagsmįlin voru eitt af stóru mįlunum ķ stefnuskrį Vinstri gręnna fyrir sķšustu kosningar.  Žau munu įfram verša žaš, og ég er sannfęrš um, aš sś stefna, sem nś hefur veriš mörkuš, og žęr ašgeršir, sem žegar hefur veriš gripiš til, byggi mikilvęgan grunn aš įrangri Ķslands ķ loftslagsmįlum. 

Verkefniš er hins vegar grķšarstórt, og meira mun žurfa til - en ef viš höldum įfram į sömu braut, mun žaš skila frekari įrangri og Ķsland leggja sitt af mörkum ķ barįttunni gegn loftslagsvįnni - stęrsta verkefni samtķmans."

Forsętisrįšherra er ekki knśin įfram af vķsindalegum rökum heldur trśarhita og slagoršum. Žaš er ekki góšur grunnur undir furšulegri nišurstöšu.


Leišréttingarnar

į fyrra ranglęti śtskżra taxtahękkanirnar hjį okkur aš žvķ aš forkólfarnir segja:

 Žaš er nś lķklega vonlaust mįl aš reyna aš rökręša višverkalżšsforystuna į Ķslandi. Žaš geršist žó ķ žjóšarsįttinni en žeir menn eru löngu horfnir į braut og ašrir gįfašri teknir viš svo sem Gunnar Smįri, Sigrķšur Anna og Drķfa Snędal.

Svo segir ķ leišar Morgunblašsins.

"Ķ Dagmįlum ķ lišinni viku lżsti Halldór Benjamķn Žorbergsson, framkvęmdastjóri Samtaka atvinnulķfsins, žeirri skošun aš sagan myndi ekki dęma žį įkvöršun verkalżšsforystunnar vel, aš hafa hafnaš žvķ eftir aš kórónukreppan skall į aš taka upp kjarasamninga.

Halldór benti į aš žaš hefši veriš algerlega fyrirsjįanlegt hvaša afleišingar žetta mundi hafa og aš žaš birtist ķ hagtölum ķ dag, hvort sem litiš vęri į atvinnuleysi eša veršbólgu. „Allt tal um žaš,“ sagši Halldór, „aš žaš sé umdeilt mešal hagfręšinga hvort launahękkanir umfram svigrśm hafi įhrif til veršbólgu, žetta er bara einhvers konar flatjaršartal ķ mķnum huga. Žetta er ekkert umdeilt.

Ég er ķ reglulegum samskiptum viš kollega mķna į Noršurlöndum sem stżra samtökum atvinnulķfsins į Noršurlöndum. Žetta er ekkert umdeilt ķ žeirra ranni. Žetta er ekkert umdeilt į mešal norręnnar verkalżšshreyfingar, hvort afleišingarnar af of miklum launahękkunum, eša innistęšulausum launahękkunum, séu veršbólga. Žaš er enginn aš deila um žetta. En į Ķslandi hefur žessi umręša einhvern veginn nįš aš festa rętur, sér ķ lagi į mešal verkalżšshreyfingarinnar, aš žaš séu ķ raun og veru bara engin sérstök tengsl žarna į milli.“

Žessi lżsing į žvķ mišur viš rök aš styšjast og žaš er verulegt įhyggjuefni hér į landi hvernig komiš er fyrir verkalżšshreyfingunni, hversu mjög hśn er śr tengslum viš raunveruleikann og hve skašlegt žaš er fyrir allan almenning ķ landinu.

Ķ fróšlegri grein ķ Žjóšmįlum fjallar Hannes G. Siguršsson, ašstošarframkvęmdastjóri Samtaka atvinnulķfsins, um žaš fyrirkomulag sem višhaft er viš kjarasamningagerš hér į landi og hve langt viš stöndum aš baki öšrum norręnum žjóšum aš žessu leyti. Hann bendir į aš kjaralotan sem hafi hafist haustiš 2018 standi enn, žó aš flestir hafi samiš, en eitt sem skilji ķslenskan vinnumarkaš frį öšrum sé hve langan tķma taki aš nį samningum. Hér reyni einstakir samningsašilar aš nį įvinningi umfram žann tón sem sleginn hafi veriš hjį žeim fyrstu sem sömdu auk žess sem gengiš sé śt frį žvķ aš samningar séu afturvirkir, sem vitaskuld veršur til žess aš draga samninga į langinn og valda jafnt atvinnulķfi sem launžegum óžęgindum. Slįandi er aš sjį tölur ķ grein Hannesar um launažróun hér į landi og hjį nįgrannažjóšum okkar.

Įratuginn 2010- 2020 hękkušu laun ķ Danmörku og Svķžjóš um 22%, en hér į landi hękkušu žau um 95%. Įrlegar breytingar hafa žvķ veriš um 2% aš mešaltali ķ samanburšarlöndunum tveimur en 7% į Ķslandi.

„Žetta er ósjįlfbęr žróun sem endar óhjįkvęmilega ķ kunnuglegum vķtahring launahękkana, veršbólgu og gengislękkana krónunnar,“ segir Hannes. Viš žetta mį bęta atvinnuleysi, sem landsmenn hafa fengiš aš kynnast aš undanförnu og tengist óhóflegum launahękkunum.

Žaš svigrśm sem Samtök atvinnulķfsins telja aš sé almennt til launahękkana hér į landi er 3,5-4,0% og er samtala veršbólgumarkmišs Sešlabankans og framleišniaukningar ķ landinu. Til lengi tķma getur svigrśmiš ekki veriš meira enda getur kaupmįttur ekki aukist almennt nema meš aukinni framleišni.

Žetta er sérstaklega augljóst žegar horft er til žess aš launahlutfall hér į landi er mjög hįtt ķ alžjóšlegum samanburši og žvķ ekkert svigrśm til žess aš auka hlut launakostnašar ķ framleišslunni. Lķklegt er aš ašstęšur į vinnumarkaši verši aš breytast verulega til aš unnt verši aš semja af meiri skynsemi hér į landi en gert hefur veriš.

Hér er mjög hįtt hlutfall launamanna ķ verkalżšsfélögum, mun hęrra og jafnvel margfalt hęrra en žekkist erlendis. Žetta į ef til vill sinn žįtt ķ hvernig er komiš, sér ķ lagi žegar forysta verkalżšsfélaganna neitar aš višurkenna stašreyndir og lifir ķ eigin heimi upphrópana og aldargamalla frasa śr verkalżšsbarįttu löngu lišins tķma.

Ķslensk verkalżšshreyfing og vinnumarkašur verša aš stķga inn ķ nśtķmann og takast af įbyrgš į viš žaš verkefni aš semja um laun sem atvinnulķfiš stendur undir. Žetta felur til aš mynda ķ sér višurkenningu į žvķ aš of langt hafi veriš gengiš į undanförnum įrum og aš nś verši aš huga aš žvķ aš treysta undirstöšur atvinnulķfsins, tryggja möguleika žess til aš vaxa og žar meš til aš fjölga störfum og tryggja öllum vinnu sem vilja vinna. Žessu forgangsverkefni ašila vinnumarkašarins hefur veriš żtt til hlišar į lišnum įrum en žaš veršur aš hefja ķ öndvegi į nżjan leik meš skynsamlegri samningagerš."

Aušvitaš valda hinar sérķslensku ašstęšur žvķ aš engin efnahagslögmįl gilda hérlendis.Žvķ fer sem fer og menn kenna svo krónunni og skorti į evrunni um ófarirnar žegar vķsitalan hękkar eftir réttlętisleišréttingarnar hjį flugumferšarstjórum, ljósmęšrum og žašan af göfugri hópum.


Hrafninn

er af mörgum tališ eitt įhrifamesta kvęši sem kvešiš hefur veriš į enska tungu.

Hötundurinn bjó viš sult og seyru ķ Baltimore meš tengdamóšur sinni og konu. Hann fór til śtgefanda og beiddi hann aš kaupa af sér kvęšiš um Hrafninn fyrir 10 dollara. Śtgefandinn neitaši  en rétti honum 15 dollara og baš hann aš kaupa mat fyrir. Hverju hann tapaši alls veit ég ekki en lķklegt  er aš hann aš hafi séš eftir žvķ sķšar žegar Poe tókst salan.

Poe įtti erfiša ęfi og baršist viš fįtękt, žunglyndi og įfengissżki öll sķn 40 įr. Samt skrifaši hann óhemju mikiš af afburša  afburša verkum į sinni stuttu ęvi sem hafa haldiš nafni hans į lofti.Hann er talinn til eins af frumkvöšlum nśtķma glępasögunnar svo eitthvaš sé nefnt.

Margir hafa spreytt sig į aš žżša Hrafninn yfir į ašrar tungur. Langt finnst mér Einar Benediktsson hafa  komist en verkiš er ekki įrennilegt vegna innri rķmžrauta. 

 

En menn dęmi sjįlfir:

 

Poe yrrkir svona:

"1 The Raven By Edgar Allan Poe

2 Once upon a midnight dreary, while I pondered, weak and weary,

3 Over many a quaint and curious volume of forgotten lore—

4 While I nodded, nearly napping, suddenly there came a tapping,

5 As of some one gently rapping, rapping at my chamber door.

6 “’Tis some visiter,” I muttered, “tapping at my chamber door—

7 Only this and nothing more.”

8 9 Ah, distinctly I remember it was in the bleak December;

10 And each separate dying ember wrought its ghost upon the floor.

11 Eagerly I wished the morrow;—vainly I had sought to borrow

12 From my books surcease of sorrow—sorrow for the lost Lenore—

13 For the rare and radiant maiden whom the angels name Lenore—

14 Nameless here for evermore.

15

16 And the silken, sad, uncertain rustling of each purple curtain

17 Thrilled me—filled me with fantastic terrors never felt before;

18 So that now, to still the beating of my heart, I stood repeating

19 “’Tis some visiter entreating entrance at my chamber door—

20 Some late visiter entreating entrance at my chamber door;—

21 This it is and nothing more.”

22

23 Presently my soul grew stronger; hesitating then no longer,

24 “Sir,” said I, “or Madam, truly your forgiveness I implore;

25 But the fact is I was napping, and so gently you came rapping,

26 And so faintly you came tapping, tapping at my chamber door,

27 That I scarce was sure I heard you”—here I opened wide the door;—

28 Darkness there and nothing more.

29

30 Deep into that darkness peering, long I stood there wondering, fearing,

31 Doubting, dreaming dreams no mortal ever dared to dream before;

32 But the silence was unbroken, and the stillness gave no token,

33 And the only word there spoken was the whispered word, “Lenore?”

34 This I whispered, and an echo murmured back the word, “Lenore!”—

35 Merely this and nothing more.

36

37 Back into the chamber turning, all my soul within me burning,

38 Soon again I heard a tapping somewhat louder than before.

39 “Surely,” said I, “surely that is something at my window lattice;

40 Let me see, then, what thereat is, and this mystery explore—

41 Let my heart be still a moment and this mystery explore;—

42 ’Tis the wind and nothing more!”

43

44 Open here I flung the shutter, when, with many a flirt and flutter,

45 In there stepped a stately Raven of the saintly days of yore;

46 Not the least obeisance made he; not a minute stopped or stayed he;

47 But, with mien of lord or lady, perched above my chamber door—

48 Perched upon a bust of Pallas just above my chamber door—

49 Perched, and sat, and nothing more.

50

51 Then this ebony bird beguiling my sad fancy into smiling,

52 By the grave and stern decorum of the countenance it wore,

53 “Though thy crest be shorn and shaven, thou,” I said, “art sure no craven,

54 Ghastly grim and ancient Raven wandering from the Nightly shore—

55 Tell me what thy lordly name is on the Night’s Plutonian shore!”

56 Quoth the Raven “Nevermore.”

57

58 Much I marvelled this ungainly fowl to hear discourse so plainly,

59 Though its answer little meaning—little relevancy bore;

60 For we cannot help agreeing that no living human being

61 Ever yet was blessed with seeing bird above his chamber door—

62 Bird or beast upon the sculptured bust above his chamber door, 63 With such name as “Nevermore.” 64

65 But the Raven, sitting lonely on the placid bust, spoke only

66 That one word, as if his soul in that one word he did outpour.

67 Nothing farther then he uttered—not a feather then he fluttered—

68 Till I scarcely more than muttered “Other friends have flown before—

69 On the morrow he will leave me, as my Hopes have flown before.”

70 Then the bird said “Nevermore.”

71

72 Startled at the stillness broken by reply so aptly spoken,

73 “Doubtless,” said I, “what it utters is its only stock and store

74 Caught from some unhappy master whom unmerciful Disaster

75 Followed fast and followed faster till his songs one burden bore—

76 Till the dirges of his Hope that melancholy burden bore

77 Of ‘Never—nevermore’.”

78

79 But the Raven still beguiling all my fancy into smiling,

80 Straight I wheeled a cushioned seat in front of bird, and bust and door;

81 Then, upon the velvet sinking, I betook myself to linking

82 Fancy unto fancy, thinking what this ominous bird of yore—

83 What this grim, ungainly, ghastly, gaunt, and ominous bird of yore

84 Meant in croaking “Nevermore.”

85 86 This I sat engaged in guessing, but no syllable expressing

87 To the fowl whose fiery eyes now burned into my bosom’s core;

88 This and more I sat divining, with my head at ease reclining

89 On the cushion’s velvet lining that the lamp-light gloated o’er,

90 But whose velvet-violet lining with the lamp-light gloating o’er,

91 She shall press, ah, nevermore!

92

93 Then, methought, the air grew denser, perfumed from an unseen censer

94 Swung by Seraphim whose foot-falls tinkled on the tufted floor.

95 “Wretch,” I cried, “thy God hath lent thee—by these angels he hath sent thee

96 Respite—respite and nepenthe from thy memories of Lenore;

97 Quaff, oh quaff this kind nepenthe and forget this lost Lenore!”

98 Quoth the Raven “Nevermore.”

99

100 “Prophet!” said I, “thing of evil!—prophet still, if bird or devil!—

101 Whether Tempter sent, or whether tempest tossed thee here ashore,

102 Desolate yet all undaunted, on this desert land enchanted—

103 On this home by Horror haunted—tell me truly, I implore—

104 Is there—is there balm in Gilead?—tell me—tell me, I implore!”

105 Quoth the Raven “Nevermore.”

106

107 “Prophet!” said I, “thing of evil!—prophet still, if bird or devil!

108 By that Heaven that bends above us—by that God we both adore—

109 Tell this soul with sorrow laden if, within the distant Aidenn,

110 It shall clasp a sainted maiden whom the angels name Lenore—

111 Clasp a rare and radiant maiden whom the angels name Lenore.”

112 Quoth the Raven “Nevermore.”

113

114 “Be that word our sign of parting, bird or fiend!” I shrieked, upstarting—

115 “Get thee back into the tempest and the Night’s Plutonian shore!

116 Leave no black plume as a token of that lie thy soul hath spoken!

117 Leave my loneliness unbroken!—quit the bust above my door!

118 Take thy beak from out my heart, and take thy form from off my door!”

119 Quoth the Raven “Nevermore.”

120

121 And the Raven, never flitting, still is sitting, still is sitting 

122 On the pallid bust of Pallas just above my chamber door;

123 And his eyes have all the seeming of a demon’s that is dreaming,

124 And the lamp-light o’er him streaming throws his shadow on the floor;

125 And my soul from out that shadow that lies floating on the floor

126 Shall be lifted—nevermore!

 

Einar Benediktsson žżšir kvęšiš svona:

 

Yfir mold sig mišnótt breiddi,
męddur, krankur huga' eg leiddi
fyrri manna forn og kynleg
fręši żms er ręktu žeir.
Höfgi mér į hvarma žęgt sé
heyrist mér žį lķkt og vęgt sé
drepiš högg į dyrnar, — hęgt sé
drepiš léttum fingri. „Heyr.
Žaš er gestur,“ žuldi’ eg lįgt,
„viš žrepskjöld dyr aš knżja, heyr;
aškomandi, ekki meir.“
 
2.
 
Žetta var į Żlisóttu,
aldrei gleymi' eg žeirri nóttu;
skaust um gólfiš skuggi hljótt og
Skalf ķ glęšum arinfeyr.
Birtu žrįši' eg; bętur réši
bók mķn engin döpru geši.
Leónóru, lķfs mķns gleši,
lķk til grafar bįru žeir.
Hśn meš englum ljósum lifir,
ljśfa nafniš geyma žeir,
nafn sem menn ei nefna meir.
 
 
3.
 
 
Skrjįfaši ķ skarlatstjöldum,
skulfu kögur huldum völdum;
hrolli ollu, engu sinni
įšur kunnum, gnżir žeir.
Hjartslįtt setti aš mér illan,
og eg margtók til aš stilla' hann:
„Žetta er gestur. Gjörla vill hann,
gengiš sé til dyra, heyr.
Seint į ferli er žar einhver
śti fyrir dyrum, heyr.
Ašeins žaš og ekki meir.“
 
4.
 
Óx mér žor, svo eg aš bragši
opnum dyrum sló og sagši:
„Eg biš, mašur eša kona,
afsakanir mķnar heyr.
Sannlega žvķ svo er variš,
sofna var eg, žį var bariš
og um huršu fingrum fariš,
furšu léttir voru žeir;
naumast uršu högg į huršu
heyrš, svo léttir voru žeir.“ —
Aušn og myrkur, ekkert meir!
 
5.
 
Undrandi meš ógn ķ hjarta
śt ég starši ķ hśmiš svarta;
draum žann fyrr ei dreyma žorši
daušlegan neinn jaršarleir.
Rķkti žögn ķ rökkurtómi,
rofin engum minnsta hljómi.
Heiti eitt ķ hįlfum rómi,
hennar sem ķ moldum žreyr,
nefndi' eg milli nęmra veggja,
nafniš aftur kvįšu žeir,
žetta eina orš, ei meir.
 
6.
 
Ég var sestur aftur inni,
eldur brann ķ sįlu minni,
er žį bariš öšru sinni
enn, og nokkuš gleggra. „Heyr,
glugginn er žaš öllu heldur,
aš ég hygg sem žessu veldur;
af žvķ hann er illa felldur,
ónįša mig brestir žeir.
Slįšu, hjarta, hęgt į mešan
hygg ég aš hvort smellir žeir
eru vindžot eša meir.“
 
7.
 
Opnum žį ég hlera hrindi
hoppar inn śr nęturvindi,
aldinn hrafn en blakkir breišir
berja loftiš vęngir tveir.
Žessi hręfugl herralegi
hśsrįšanda kvaddi eigi
né eitt spor hann vék śr vegi
en vatt sér upp į mynd śr leir,
sem ég įtti yfir dyrum
onį Pallasmynd śr leir,
settist upp og ekki meir.
 
8.
 
Eg var hryggur ķ žann tķma
og žó lį mér viš aš kķma
er ég krumma kęki leit, svo
kringilegir voru žeir.
„Žótt ei hamur žinn sé fagur,
žś ert“, sagši ég, „ekki ragur.
Žašan, forn og furšu magur
fugl, žś komst, sem ljósiš deyr.
Greindu mér žitt hefšarheiti
heima žar, sem ljósiš deyr.“
Innir hrafninn: „Aldrei meir.“
 
9.
 
Gól mér krįkur orš ķ eyra,
undrum sętir slķkt aš heyra,
žó aš lķtil žżšing vęri
ķ žessu svari: Aldrei meir.
Žvķ menn jįta, vil ég vona,
aš varla mašur eša kona
nokkur hafi séšan svona
sitja fugl į hvķtum leir,
yfir dyrum sitja svona
svartan fugl į hvķtum leir
er sig nefndi „Aldrei meir.“
 
10.
 
Heyrši' eg orš śr hęgum sessi
hann ei męla fleiri' en žessi,
eins og hefši hinsta andvarp
hrafnsins veriš „Aldrei meir.“
Hljóšur sat hann, hreyfšist varla —
ķ hljóši męli eg žį, aš kalla:
„Sį ég vķkja vini alla;
vonir svķkja eins og žeir;
žessi fugl, hann fer į morgun
frį mér burtu eins og žeir.“
Enn kvaš hrafninn: „Aldrei meir.“
 
11.
 
Forviša' eg į fuglinn horfši,
féll žaš svar svo vel ķ orši;
„Eflaust“, sagši eg, „oršaforša
į ei meiri hręvageir.
Žetta er męšumanns af tungu
mįltak lęrt ķ böli žungu,
sem žau orš ķ eyrum sungu,
eltu lķkt og skuggar tveir,
klukkuhljómar sįrra sorga,
sviknra vona skuggar tveir,
raunaoršin: Aldrei meir.“
 
12.
 
Žótt mig harmur bitur bķti
brosandi ég stólnum żti
śt aš dyrum; uppi lķt ég
eira fugl į hvķtum leir.
Lęt mig svo ķ sęti detta
saman grun viš grun ég flétta:
„Til hvers mundi žylja žetta
žrįmįlugur vęngjafreyr,
hvaš helst meina mun sį forni
myrki, leiši vęngjafreyr
meš žeim oršum: Aldrei meir?“
 
13.
 
Leita ég aš sönnum svörum,
sit og męli' ei orš af vörum;
hvarmasteinar hvassir brenna
hrafns mér innst ķ brjósti tveir.
Mér aš silkisvę flosiš falla, —
frį mér lišna bįru žeir
hana sem žar hvķldist fyrrum.
Hśn śr kaldri daušans eir
hverfur aftur — aldrei meir.
 
14.
 
Finnst mér žį sem ilmker andi
angan žungri og loftiš blandi.
Segi' eg hįtt: „Žar svifu um gólfiš
serafim meš brugšinn geir.
Englum meš žinn herra hefur
hingaš sent žig, krummanefur.
Fró og lķkn sem friš mér gefur,
fró og lķkn mér bera žeir.
Teyga huggun harms og gleymdu
henni sem ķ moldum žreyr.“
Innir hrafninn: „Aldrei meir.“
 
15.
 
„Spįfugl“, sagši eg, „fśli fjandi
fugls ķ lķki, vondi andi,
hvort žér Satan hratt til strandar
hingaš eša nęturžeyr,
kominn ertu aš aušu landi,
ógnum fylltu, ķ töfrabandi;
greiš žó andsvör óhikandi
einni spurning minni: Heyr,
er ķ Gileaš ennžį balsam?
Eg biš spurning žessa heyr.“
Innir hrafninn: „Aldrei meir.“
 
16.
 
„Spįfugl“, sagši eg, „fśli fjandi
fugls ķ lķki, vondi andi,
sęri eg žig viš himinhįtign
hans sem djśpt viš lśtum tveir.
Segšu mér hvort sorgum slegin
sįlin žessi hinum megin
muni fį aš fašma mey er
fullsęl nś meš englum žreyr,
fašma undurfrķša mey er
fullsęl nś meš englum žreyr?“
Innir hrafninn: „Aldrei meir.“
 
17.
 
„Herm žau orš ķ hinsta sinni“,
hrópa eg žį ķ bręši minni;
„snśšu heim žars eilķf żlir
eyšinótt ķ veikum reyr.
Enga fjöšur eg vil finna
enga minning lyga žinna;
burtu! lįt mig einan inni,
ólįnsblakki hręvageir.
Tak žinn svip śr sįlu minni
og svarta mynd af hvķtum leir.“
Innir hrafninn: „Aldrei meir.“ –
 
18.
 
Hrafninn situr, hrafninn situr,
hljóšur, kyrr og aldrei flytur,
fyrir mķnum augum er hann
yfir hurš į bleikum leir,
lķkur allri ógn og firnum,
illri vętt meš köldum glyrnum;
geislar į hann glitra og stirna,
į gólfiš mynd hans bregša žeir.
En mķn sįl viš svarta skuggann,
sem į gólfiš bregša žeir,
skilur aldrei – aldrei meir!

 

Ég verš aš segja fyrir mig žvķ nįnar ég les žżšingu Einars žeim mun meira dįist ég aš honum, afli hans og orškyngi. Fleiri hafa reynt viš kvęšiš sem ég hef ekki lagt mig eftir. Enda er bragarhįtturinn erfišur og ekki į allra fęri aš fįst viš.

En kvęšiš um Hrafninn eftir Poe er magnžrungiš ķ frumgerš sinni og getur hver fengiš hughrif śr žvķ sem eftir žvķ leitar.

 


Hvaš ef kólnar

sķšar į öldinni?

Rķkharšur Rķkharšsson og Siguršur Hannesson skrifa fallega um eyšingu kolefnis til aš sporna gegn hlżnun andrśmsloftsins vęntanlega.

"...Meš frekari uppbyggingu gagnavera, framleišslu į hįtęknimatvęlum, vetnis- og rafeldsneyti og rafhlöšum hér į landi vęri fjölbreyttari stošum skotiš undir atvinnulķfiš meš aukinni veršmętasköpun, um leiš og viš tökum virkan žįtt ķ orkuskiptum heimsins. Aš öllu framansögšu er óhętt aš fullyrša aš tękifęrin ķ gręnum orkusęknum išnaši eru fjölmörg. En höfum viš žaš sem žarf til aš grķpa tękifęrin? Nś reynir į samstarfsvilja stjórnvalda, sveitarfélaga og annarra hagašila aš skapa žį umgjörš sem žarf til aš hęgt verši aš byggja enn frekar upp gręnan orkusękinn išnaš hér į landi."

 

Įlverin okkar borga kolefnisgjald sem rennur jafnvel ķ einhver óskyld gęluverkefni. Žessi kolefnismįl eru žegar komin śt ķ öfgar meš hugmyndum um stórfenglegar nišurdęlingarverksmišjur mešan ašrir sóšast įfram.

Įn brennslu jaršefnaeldsneytis sveltur mannkyniš. Meirihluti mannkyns tekur ekki žįtt ķ kolefniskjaftęšinu.

Hvaš ętla menn aš gera ef kólnar eins og fyrr į tķmum?


Mįlefnaśtsala

hefur stašiš yfir hjį Višreisn frį stofnun. Eina hugsjónin um aš ganga ķ Evrópusambandiš og taka upp Evru hefur alltaf veriš til sölu ef von er ķ vegtyllu einhversstašar. Hefur ķtrelaš sżnt sig aš hugsjónirnar eru į hrunaśtsölu.

Sigrķšur Andersen greinir žetta vel ķ Morgunblašsgrein:

"Žingflokkur Višreisnar lagši nżlega til aš blįsiš yrši lķfi ķ žingsįlyktun vinstri stjórnarinnar frį 2009 um ašild Ķslands aš Evrópusambandinu. Fyrir utan žaš metnašarleysi žingflokksins aš hengja sig į 12 įra gamla žingsįlyktun vinstri stjórnarinnar vekur helst athygli aš žessi tillaga komi ekki fram fyrr en nś viš lok kjörtķmabilsins. Jafnvel žótt hśn yrši samžykkt myndi hśn ekki binda hendur nżs žingmeirihluta eša rķkisstjórnar aš loknum kosningum sem fara fram eftir nokkra mįnuši.

Ekki minnst į aušlindir landsins

Žaš segir einnig įkvešna sögu um alvöruleysiš sem žarna bżr aš baki aš ekki er minnst į aušlindir landsins ķ greinargerš Višreisnar meš tillögunni. Hver vęru samningsmarkmišin varšandi sjįvarśtveg, landbśnaš og orkuaušlindir landsins? Aš žvķ er ekki vikiš einu orši.

Hins vegar er žaš tķnt til aš Icesavedeilan hafi veriš leyst vegna regluverks Evrópusambandsins! Deilan įtti žó upptök sķn ķ óraunhęfu regluverki sambandsins. Stofnanakerfi ESB, ašildarrķki sambandsins og sambandiš sjįlft geršu óbilgjarnar kröfur į Ķsland, sįtu um landiš efnahagslega įrum saman og stefndu Ķslandi aš lokum fyrir dóm žar sem kröfunum var hafnaš. Helstu forsvarsmenn Višreisnar lögšust į įrarnar meš ESB og keyptu hįkarlaauglżsingar til aš hręša Ķslendinga til žess aš undirgangast hinar löglausu kröfur.

Ónęgt tilefni

Landsfundir Sjįlfstęšisflokksins hafa hafnaš tillögum um aš Ķsland gangi ķ Evrópusambandiš. Vegna gremju meš žessa lżšręšislegu nišurstöšu ķ stęrsta stjórnmįlaflokki landsins var Višreisn aš žvķ er virtist stofnuš įriš 2016.

Samstarf viš Evrópusambandiš er undarlegt mįl til aš lįta steyta į meš žessum hętti žvķ meš EESsamningnum er Ķsland ķ mjög nįnum tengslum og samskiptum viš ESB. Svo nįnum aš żmsum žykir nóg um žótt ekki liggi endilega ķ augum uppi hvaš gęti komiš ķ stašinn. Enda segir ķ greinargerš meš tillögu Višreisnar: „Ķsland hefur nś ķ rśman aldarfjóršung veriš ašili aš innri markaši Evrópusambandsins meš ašildinni aš samningnum um Evrópska efnahagssvęšiš. Innri markašurinn er kjarninn ķ starfi Evrópusambandsins.

Ašild EFTA-žjóšanna aš honum felur žvķ ķ raun ķ sér aukaašild aš sambandinu.“ Žegar žetta er haft ķ huga er skrķtiš aš geta ekki umboriš žaš aš mörgum žyki vęnt um fullveldi og sjįlfstęši landsins og kęri sig ekki um meira en „aukaašild“ aš ESB.

ESB ekki skilyrši

Eftir žingkosningar haustiš 2017 myndaši Višreisn „žingbandalag“ meš Samfylkingu og Pķrötum meš žaš aš markmiši aš mynda vinstri stjórn ķ landinu. Žaš var eins konar lokatilraun til aš koma ķ veg fyrir myndun nśverandi rķkisstjórnar.

Hinn 6. nóvember 2017 birti Rķkisśtvarpiš fréttina „Višreisn myndi ekki setja ESB sem skilyrši“ į vef sķnum. Žar sagši: „Žorgeršur Katrķn Gunnarsdóttir, formašur Višreisnar, metur stöšuna viš stjórnarmyndun žannig ķ dag aš flokkarnir verši aš koma sér saman um stjórn meš breišri skķrskotun. Flokkurinn myndi ekki setja atkvęšagreišslu um ašild aš ESB sem skilyrši fyrir žįtttöku ķ rķkisstjórn.“

Žetta voru svo sem engin nż tķšindi žvķ tępu įri įšur hafši Višreisn sest ķ rķkisstjórn Bjarna Benediktssonar įn žess aš sś stjórn hefši žaš aš markmiši aš endurvekja višręšur um ašild. En vissulega var žaš nokkur nżlunda aš farga stefnumįlinu įn žess aš fara ķ stjórn.

Mįlefni eša menn?

Žaš er eitt aš stofna sérstakan flokk um eitt tiltekiš mįl.

En žį er ekki mjög sannfęrandi aš fórna žvķ aftur og aftur og fylgja mįlinu ekki eftir į žingi fyrr en rétt fyrir kosningar og žį meš hangandi hendi.

Žessi framganga bendir til aš stofnun flokksins hafi fremur snśist um menn og žeirra persónulega metnaš en mįlefni."


Formašurinn ķ einum litla og ljóta flokknum

Inga nokkur Sęland hręrir sömu steypuna frį upphafi ferils sķns. Lįglaunafólk getur ekki lifaš į laununum og greitt hśsaleigu.

Ašeins kemur hśn aldrei meš svariš hver į aš borga og hversu mikiš? Hvašan į féš handa fįtęka fólkinu aš koma? Hver į aš punga śt af sķnu fé?

Hśn er bśin aš tryggja sjįlfri sér upprisu śr fįtęktarörorkunni sem hśn var föst ķ. Kjaftaši sig og grenjaši inn į žing ķ góš laun. Sżndi svo stjórnvisku sina meš žvķ aš reka hįlfan žingflokkinn fyrir aš fara į fyllerķ į Klausturbarnum.

Skyldu einhverjir kjósendur kjósa hana ķ haust?

Hśn veršur sjįlfsagt formašur įfram ķ litlum og ljóstum flokki žó hśn sé bśin aš drepa af sér fylgismennina flesta meš fretmenningu sinni.


Minkur ķ hęsnahśsi

er umhverfisrįšeherra kommanna, Gušmundur Ingi Gušbrandsson, efsti mašur į lista žeirra ķ Kraganum sem fįir fagna.

Af bloggi Bjarna Jónssonar kemur žessi greining:

"

Žann 27. aprķl 2021 reit téšur Gušmundur Ingi grein ķ Morgunblašiš undir fyrirsögninni:

"Kyrrstašan hefur veriš rofin į kjörtķmabilinu".

 Af fyrirsögninni mętti ętla, aš mašurinn vęri framfarasinni, en framfarir ķ hans huga eru varla žaš, sem flestir kjósendur ķ Kraganum mundu kalla framfaramįl.  Hann įtti viš minnkun losunar gróšurhśsagasa, sem hann telur hafa markaš tķmamót įriš 2019:

 gęr greindi Umhverfisstofnun frį nżjum losunartölum, sem sżna, aš į milli įranna 2018 og 2019 dró śr losun gróšurhśsalofttegunda į beinni įbyrgš Ķslands um 2 %.  Žetta eru frįbęrar fréttir.  Samdrįttur frį įrinu 2005 er 8 %."

Litlu veršur vöggur feginn.  Vaxandi fjöldi rafmagnsbķla fer aš vigta inn til minni benzķn/dķsilolķunotkunar, en mest munar hér um fęrri feršamenn ķ kjölfar falls WOW-air, og žar af leišandi minni akstur į vegum śti. Žaš er varla tilefni til fagnašarlįta, žegar minni losun stafar af minni efnahagsumsvifum, minni atvinnu og minni hagvexti, en žar sannast enn andstaša vinstri gręnna viš hagvöxt.  Ef um žaš er val, er of langt gengiš ķ loftslagstrśbošinu aš fórna hagvexti fyrir minnkun losunar gróšurhśsalofttegunda, sem hvort eš er hefur engin įhrif į hlżnun andrśmslofts. 

"Ašgeršir ķ loftslagsmįlum eru stęrsta velferšar- og efnahagsmįliš į žessari öld.  Žęr eru grundvöllur fyrir žvķ aš geta rétt af misskiptingu og félagslegt óréttlęti ķ heiminum og stöšvaš ósjįlfbęra nżtingu aušlinda okkar." 

Ķ ķslenzku umhverfi virkar žessi texti mjög framandi og ankannalegur, og ķ alžjóšlegu samhengi orkar hann tvķmęlis.  Rįšherrann er žess vegna hér aš fiska ķ gruggugu vatni. Žetta er tilraun hans til aš skapa VG tilverugrundvöll, eftir aš stéttabarįttan varš sjįlfdauš meš yfirtöku heimspekinga, félagsfręšinga og žvķlķkra į vinstri hreyfingunni. Losun Ķslands hefur engin męlanleg įhrif į hlżnun jaršar, og megniš af išnašarlosuninni į Ķslandi veldur beinlķnis minni losun į heimsvķsu.

Losun landsins tengist hagkerfinu beint, svo aš valdbeiting rķkisins ķ anda rįšherrans til aš minnka hér išnašarlosun mundi koma Ķslendingum į vonarvöl og auka heimslosunina. 

Fyrir landsmenn er žess vegna engin vitglóra ķ žessum bošskapi rįšherrans. Žarna er um aš ręša nżju fötin keisarans.

Asķulönd hafa mörg hver rifiš sig upp śr sįrri fįtękt og til bjargįlna meš erlendum (mest vestręnum) fjįrfestingum, sem leitt hafa til rafvęšingar fjölmennra landa og žar af leišandi mikillar raforkunotkunar, og žetta višbótar rafmagn kemur aš mestu frį kolaverum og jaršgaskyntum orkuverum, en einnig frį stórum vatnsorkuverum og kjarnorkuverum. 

Ętlast Gušmundur Ingi til žess, aš žessar žjóšir gefi lifibrauš sitt upp į bįtinn ? 

Kķnverjar, svo aš dęmi sé tekiš, glķma viš hrošalega loft- og jaršvegsmengun af völdum stefnu sinnar, og žess vegna leita žeir rįša til aš snśa į braut orkuskiptanna.  Žeir hafa nś bęši fjįrhagslegt og tęknilegt bolmagn til žess, sem žeir höfšu ekki fyrir 30-40 įrum. 

Lķklega eru žeir aš žróa kjarnorkuver til aš leysa kolaverin af hólmi.  Žaš veršur ekki séš, aš nokkra skynsemi sé aš finna ķ tilvitnušum oršum ķslenzka umhverfisrįšherrans. Žau eru falsbošskapur. Žetta er marklaust pólitķskt kvak loftslagstrśboša meš engar haldgóšar lausnir fyrir hagsmuni alžżšu manna. 

"Markmiš Ķslands um samdrįtt ķ losun gróšurhśsalofttegunda voru um įramót uppfęrš śr 40 % samdrįtt til įrsins 2030  ķ 55 % samdrįtt. En viš žurfum aš stefna enn hęrra. 

Viš žurfum aš beita skattkerfinu ķ žįgu loftslagsins og hringrįsarhagkerfisins og sjį til žess, aš žaš verši aušveldara og ódżrara aš gera viš og nżta žaš, sem til er, heldur en aš kaupa nżtt.  

Viš žurfum sérstaka įętlun um vernd vķšerna, sem óvķša eru meiri en einmitt hér į Ķslandi.  Viš eigum aš vera fremst ķ žvķ aš vernda nįttśruna - verša žjóšgaršalandiš Ķsland.  Og, viš žurfum stefnu um verndarsvęši ķ hafi. 

Ķ rauninni mętti draga žetta saman ķ žessa setningu: Viš žurfum aš setja nįttśruna og loftslagiš ķ fyrsta sęti.  Į žvķ byggist velferš samfélags okkar til framtķšar.  Svo einfalt er žaš." 

Hér kennir żmissa grasa og ekki allra kręsilegra. 

Rįšherrann sżnir žarna, aš VG-rįšherrarnir, hann og forsętis, hafa algerlega tapaš įttum, žegar žau bleyttu į sér žumal, stungu honum upp ķ loftiš og fundu žannig, aš Ķslendingar gętu dregiš śr losun CO2 um 55 % frį losuninni 2005 fyrir įrslok 2030.  Žaš blasir viš, aš žetta veršur žolraun fyrir fjölskyldur og hagkerfiš ķ heild og nęst ekki įn žungbęrra žvingunarrįšstafana rķkisins. 

Įvinningurinn veršur enginn fyrir hitastig andrśmsloftsins.  Samt ógnar rįšherrann meš enn meiri samdrętti.  Er rįšherrum vinstri hreyfingarinnar gręns frambošs skķtsama um lķfskjörin ķ landinu og skeyta ekki um annaš en aš baša sig ķ svišsljósinu meš rįšherrum annarra landa ?

Rįšherrann kemur žarna śt śr skįpnum meš žaš hugarfóstur sitt og VG "aš beita skattkerfinu ķ žįgu loftslagsins og hringrįsarhagkerfisins".  Žetta žżšir m.a. enn meiri hękkanir opinberra gjalda į benzķn og dķsilolķu og einhvers konar vörugjald į heimilistęki og ašrar fjįrfestingarvörur heimilanna, til aš heimilin eigi enn erfišara meš aš endurnżja tękjabśnaš sinn.  Stękkandi heimili žurfa aš stękka žvottavélar, ķsskįpa o.s.frv.  Hvaša heilvita mašur er tilbśinn aš taka žįtt ķ žessari gandreiš rįšherrans fyrir hégómleika vinstri hreyfingarinnar gręns frambošs og ekkert annaš.  

Umhverfisrįšherrann vill "Žjóšgaršalandiš Ķsland".  Hvers vegna ķ ósköpunum ? Hugdetta rįšherrans um mišhįlendisžjóšgarš er allt of stórkarlaleg til aš vera fżsileg.  Fyrir hvern er įvinningurinn ?  Nįttśruna ?  Bśrókratana ? 

Hér er um aš ręša śtženslu rķkisbįknsins undir umsjón umhverfis- og aušlindarįšherra til aš takmarka mjög aršsama nżtingu žessa landsvęšis. Žaš er engin bošleg stefna um mišhįlendiš önnur en sś, sem tryggir įframhaldandi stjórnsżslu ašliggjandi sveitarfélaga og hófsama og sjįlfbęra nżtingu allra nįttśruaušlinda žjóšlendnanna ķ žįgu žjóšarinnar allrar. 

Rįšherrann opinberar mannfjandsamleg višhorf sķn meš žvķ aš skrifa, aš "viš žurfum aš setja nįttśruna og loftslagiš ķ fyrsta sęti".  Andstęš stefna viš žetta er aš setja fólkiš ķ fyrsta sęti. Stefna rįšherrans er aš hindra alla nżja nżtingu nįttśruaušęfa, sem žó er žjóšinni til hagsbóta, og skattleggja almenning ķ drep ķ nafni loftslagsgušsins, sem hann tilbišur.  Rįšherrann bošar helsi og afturhald.  Valkosturinn viš stefnu žessa rįšherra er frelsi og framfarir.  "Svo einfalt er žaš."  

Umhverfisfasismi žessa rįšherra er meš endemum.Vonandi veršur bundinn endir į įhrif hans ķ nęstu kosningum. Allt sem hann bošar er aukin skattfrekja sem hann ętlar aš nota ķ hernaši sķnum gegn fólki og lķfskjörum ķ landinu.

Efnahagslķfiš gengur į jaršefnaeldsneyti hvort sem okkur lķkar betur eša verr. Įn žess sveltur mannkyniš.

Allt CO2 kjaftęšiš er byggt į sandi og hefur engin įhrif į heimsvķsu. Enda er hamfarhlżunin ósannaš kjaftęši fjörtķužśsund fķflanna ķ Parķs meš Grétu Thunberg og skįlkinn Al Gore ķ hįsęti. Žessi Gušmundur Ingi Gušbrandsson er óvinur almennra Ķslendinga og sannur minkur ķ hęnsnahśsi lķfskjara žeirra.


Borgarlķnubulliš

enn į feršinni.

Ekkert viršist geta komiš vitinu fyrir Borgarstjórnarameirihlutann ķ Reykjavķk varšandi žrįhyggjuna um dżrustu gerš mišlęgs lestakerfis į žröngum götum höfušborgarsvęšisins. Og meirihlutar ķ sveitarstjórnum nįgrannabyggša viršast hafa veriš heilažvegnar žar sem ekki heyrist hósti né stuna ķ ašrar įttir en hallelśja.

ĮS hefur reynt aš benda į ódżrari leišir sem eru léttvagnakerfi sem aka meš annarri umferš. Sömuleišis hefur lķklega enginn séš fyrir žį sprengingu sem oršin er ķ rafskśtuumferšinni. En hśn er algerlega ótrśleg og hefur bersżnilega gjörbylt samgöngum į svęšinu. 

Mašur horfir į stórkostlega strętisvagna aka tóma um göturnar mešan fólk brunar ferša sinn į rafskśtunum sem er hęgt aš leigja į hverri götu og skilja eftir žar sem manni hentar. Af hverju į fólk ekki aš fį aš taka žęr meš sér ķ strętó?

Jónas Elķasson prófessor hefur lįtiš žessi mįl sig varša:

"Faghópur Įhugafólks um samgöngur fyrir alla, ĮS, hefur skilaš inn athugasemdum viš frumdragaskżrslu 1. įfanga borgarlķnu, sjį samgongurfyriralla.com. Aš sś „žunga“ śtgįfa af borgarlķnu sem žar er śtfęrš skuli fį falleinkunn kemur sjįlfsagt engum į óvart. Žar meš er ĮS žó ekki aš leggja dóm į žaš samgöngukerfi sem skżrslan bošar. Tillaga ĮS um létta borgarlķnu gengur vel aš merkja śt į sama samgöngukerfi og žunga borgarlķnan, bara ķ annarri og mun hagkvęmari śtfęrslu. Kostnašarsamanburšur er žvķ aušveldur.

Žunga lķnan og hin létta, samgöngukerfiš

Hagkvęmast vęri aš byrja innleišingu į žungu lķnunni į nżjum umhverfisvęnum vögnum og upphitušum bišskżlum, en svo er ekki. Stefnt er aš žvķ aš byrja į framkvęmdum viš mišjusettar sérakreinar fyrir strętó. Žvķ nęst eiga aš koma heilar rašir af blómakerum, göngustķgum og hjólastķgum og sķšan akbrautir fyrir bķla ķ žaš rżmi sem žį er eftir. Skżringarmynd af žessu ķ frumdragaskżrslunni er tekin śr gamalli skżrslu frį borgaryfirvöldum ķ Žrįndheimi, en žar var žessu fyrirkomulagi hafnaš fyrir um įratug. Ķ stašinn var byggt kerfi af žremur lķnum sem teknar voru ķ notkun įriš 2019, svipašar léttu borgarlķnunni sem ĮS hefur lagt til, meš bišstöšvum og sérakreinum į hęgri kanti akbrauta.

Hlišstęš framkvęmd hér heima vęri aš endurnżja vagnakost og bišskżli lķnu 1 (Hafnarfjöršur). Ķ staš žess er žunga lķnan lota 1 lįtin fara eftir nżrri einkabrś strętós yfir Fossvog. Viš žaš sparast einhverjar mķnśtur ķ feršatķma žar sem hin nżja lota 1 žarf jś ekki aš krękja fyrir Öskjuhlķšina eins og gamla lķna 1 žarf aš gera. Žetta telja menn sķšan sérstaka sönnun fyrir gęšum borgarlķnunnar ķ hraša og tķmasparnaši. Hiš rétta er aš hśn fer į nįkvęmlega sama hraša og gamli góši strętó.

Žunga lķnan og hin létta, kostnašurinn

Žessar sérstöku akreinar fyrir strętó eiga aš vera śr raušu asfalti, eins konar raušur dregill śr 300.000 fermetrum af litušu asfalti. Tališ er aš sś framkvęmd kosti um 1,2 ma.kr. į km, sem gerir alls 40- 80 ma.kr., allt eftir žvķ hve langur rauši dregillinn veršur, en žaš hefur ekki komiš fram enn. Erlendis er tališ betra fyrir strętó aš sérrżmi hans sé ķ mišjunni aš öšru óbreyttu.

Ķ Reykjavķk eru ašstęšur meš žvķ móti aš žaš veršur bókstaflega aš troša žessum rauša dregli ķ gegnum hiš tiltöluleg žrönga gatnakerfi. Žetta veršur žvķ til žess eins aš gera vonda umferšarhnśta enn verri. Aš gera léttu lķnuna og spara 40-80 ma.kr. er žvķ hreinn hagnašur, sem annars fęri ķ žaš aš gera almennt umferšarįstand lakara en nś er. Ef stjórnmįlamenn geta lokaš umręšunni um borgarlķnuna (t.d. fjįrlagaumręšunni ķ haust) įn žess aš minnast į žetta, žį er žaš ekkert minna en kraftaverk. Skoraš er į stjórnmįlamenn aš hlżša nś rödd skynseminnar ķ žessu mįli, en ekki gefast upp og lįta žegar geršar skyssur hafa sinn gang.

Hér er 100 sinnum meira ķ hśfi en bragginn ķ Nauthólsvķkinni.

Framhald eftir 1. lotu

Skemmst er frį žvķ aš segja aš allt er į huldu um framhaldiš. Fjįrmögnun viršist ekki nį nema til žeirra 25,9 ma.kr. sem 1. lota į aš kosta. Ljóst er aš rauši dregillinn veršur erfiš vegagerš, svona alveg ķ mišri götu, og hętt er viš aš rķkisframlagiš verši fljótlega uppuriš. Mišaš viš forsendur er erfitt aš sjį aš hann verši lengri en 30 km og nįnast engar lķkur eru į aš eitthvert fjįrmagn verši eftir fyrir marktękar endurbętur į samgöngukerfinu sjįlfu (nżir vagnar, bišskżli eša hrašlķnur).

Žessi staša mun skapa grķšarlegan žrżsting į rķkissjóš um aš leggja fram nżtt fé ķ milljaršatugum svo aš haldiš verši įfram. Reykjavķkurborg situr föst ķ skuldasśpu eilķfšarinnar og getur ekkert fé lagt fram, bara hjalaš. Fjįrmįlarįšherra hefur lżst žvķ yfir aš meira fé komi ekki śr rķkissjóši ķ borgarlķnu. Verša beinin nógu sterk ķ rķkisstjórninni til aš standa viš žį yfirlżsingu, meš samgöngukerfi höfušborgarsvęšisins hįlflamaš śt af vanfjįrmögnušum vegaframkvęmdum viš rauša dregilinn?

Višbrögš viš tillögum ĮS og eftirfylgni

ĮS hefur fengiš jįvęš višbrögš, mikil og sterk, viš tillögum sķnum mešal fólks. Morgunblašiš hefur sinnt mįlinu af mikill fagmennsku og žar af leišandi veriš ašalvettvangur skrifa mešlima ĮS til aš śtskżra sķnar tillögur. Męlirinn į višbrögš stjórnmįlamanna stendur hins vegar į nślli, meš einstaka jįkvęšum undantekningum žó.

En nś žarf aš hrökkva eša stökkva. Ķ tillögum ĮS felst 40 ma.kr. sparnašur frį nśverandi įętlunum. Fyrir žaš fjįrmagn mį ķ stašinn rįšast ķ ašrar framkvęmdir sem raunverulega greiša fyrir allri umferš. Ķ žeirri stöšu er rauši dregillinn óžarfur. Žegar umferš hefur aukist getur žörf fyrir hann skapast, svo aš taka hann śt śr framkvęmdaįętlun nśna mį lķta į sem frestun. Žetta ętti Reykjavķkurborg aš geta sętt sig viš įtakalaust og rķki og sveitarfélögin į höfušborgarsvęšinu aš geta sameinast um."

Hver mešalsnotur mašur sem kęmi frį tunglinu myndi getaš skiliš röksemdir ĮS fyrir ódżrari śtfęrslu borgarlķnukerfis sem er ķ rauninni oršiš śrelt įšur en žaš er byggt. 85 % Borgarbśa hefur žegar vališ einkabķlinn, Dagur B. Eggertsson meštalinn, sem sinn samgöngumįta.

Unglingarnir eru komnir į rafskśturnar sem fara žangaš beint sem žeir ętla aš fara, ekki milli  óhentugra stoppistöšva almenningssamgangna og bķllauss lķfstķls.  

Borgarlķnubulliš brunar hinsvegar įfram óstöšvandi.


Vilhjįlmur Bjarnason enn į ferš

meš grein um alžjóšasamstarf Ķslendinga. Sem er žörf upprifjun frį fyrstu dögum sjįlfstęšis žjóšarinnar žegar okkur er bošiš sęti sem žjóš mešal žjóša.Er ekki aš efa aš žar hafa Bandrķkjamenn leikiš stórt hlutverk og samskipti Thors Ó Thors viš stjórnvöld vestan hafs hafa veriš įhrifamikil svipaš og samskiptum Mörtu og Roosewelts var lżst ķ žįttaröšinni sem viš sįum ķ sjónvarpinu.

En žessi grein Vilhjįlms getur bošaš nokkur pólitķsk tķšindi žar sem nokkrir afgerandi vindar blįsa žar.

Vilhjįlmur segir:

" Žaš er fróšlegt aš fylgjast meš vefsķšum fróšleiksmanna ķ flugmįlum. Vissulega er efniš į vefsķšum um fróšleiksmola lķtt skipulegt. Ef fróšleiksmolar um flugmįl vęru flugvélar, žį hefši örugglega oft oršiš įrekstur ķ lofti. Žaš segir alls ekki aš fróšleiksmolarnir séu leišinlegir, sķšur en svo.

Fróšleiksmolar eru skemmtileg upprifjun um atburši sem margir hafa upplifaš. Eins og hjį ForrestGump; „ég var žar“.

Flug į Ķslandi

Fyrst var flogiš į Ķslandi įriš 1919. Sennilega eru um 25 Ķslendingar enn į lķfi frį žvķ fyrst var flogiš hinn 3. september 1919. Žau muna ekkert eftir fyrsta fluginu. Tengdamóšir mķn er tveimur dögum yngri en fyrsta flug į Ķslandi!

Fyrsta Flugfélag Ķslands var stofnaš ķ mars 1919.

Fyrst var flogiš til Ķslands 2. įgśst 1924. Fyrsti „alžjóšaflugvöllurinn“ var į Hornafirši. Ekki er vķst aš nokkurn mann į Hornafirši hafi grunaš aš flogiš yrši 100 sinnum į dag til og frį landinu 100 įrum sķšar.

15 įrum eftir fyrsta flug til Ķslands segir ķ dagblašinu Vķsi: „Menn geršu sér žį vonir um aš žess mundi skamt (sic) aš bķša aš reglubundnar flugferšir myndu komast, milli Amerķku og Evrópu, um Ķsland, en žęr vonir hafa ekki ręst.“

Žetta reglubundna flug um Ķsland hófst įriš 1953 meš flugi um Ķsland frį Lśxemborg til New York, en óreglubundiš flug hófst fljótlega eftir strķš. Žaš er eftirtektarvert aš lesa Vķsi frį 1939 um vęntingar ķ samgöngum. Vissulega ręttust vęntingar, žótt biš yrši. Žess er getiš ķ žessari grein ķ Vķsi, aš reglubundiš póstflug yfir Atlantshaf hafi veriš stundaš į įrinu 1939.

Alžjóšleg regluvęšing viš lok sķšari heimsstyrjaldarinnar

Žaš er fróšlegt aš horfa til žįtttöku Bandarķkjanna ķ sķšari heimsstyrjöldinni. Meš herverndarsamningi viš Ķsland og meš įrįs Japana į Perluhöfn į Havaķ var Bandarķkjunum ekki lengur til setunnar bošiš meš „hlutleysi“. Bandarķkin tóku fullan žįtt ķ styrjöldinni į tvennum vķgstöšvum; ķ Evrópu og į Kyrrahafssvęšinu.

En žįtttakan til aš lįta kné fylgja varš ekki nišurstašan. Stjórnvöld ķ Bandarķkjunum voru tilbśin meš marghįttaša samninga og alžjóšastofnanir til samvinnu milli žjóša til aš tryggja friš.

Ašild aš sįttmįlum og stofnunum var frjįls fyrir allar žjóšir. Žó var žaš skilyrši sett til žįtttöku ķ stofnun Sameinušu žjóšanna, aš stofnžjóšir lżstu yfir strķši į hendur öxulveldunum, Žżskalandi, Ķtalķu og Japan.

Skilyršum sem Ķsland setti fyrir žįtttöku sinni, sem vopnlaus žjóš, var synjaš aš sinni. Ķsland geršist žó ašili aš Sameinušu žjóšunum įriš 1946, enda ašstęšur ašrar.

Alžjóšaflugmįlastofnunin

Žegar Bandarķkin létu af einangrunarstefnu sinni hófu stjórnvöld žar ķ landi aš regluvęša heimsbyggšina. Žannig uršu til Matvęla- og landbśnašarstofnunin (FAO), Alžjóšavinnumįlastofnunin (ILO), Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn (IMF) og Alžjóšabankinn til endurreisnar og uppbyggingar mešal žeirra stofnana sem fylgdu stofnun Sameinušu žjóšanna, auk Alžjóšaflugmįlastofnunarinnar.

Žįtttaka Ķslands į alžjóšaflugmįlarįšstefnunni ķ Chicago ķ nóvember og desember 1944 er um margt merkileg. Ekki sķst fyrir žęr sakir aš flugmįl skiptu litlu mįli į Ķslandi, en vęntingar voru miklar. Nęgir žar aš nefna skrif ķ Vķsi mįnuši fyrir upphaf sķšari heimsstyrjaldarinnar.

Žaš sem er merkilegt viš žįtttökuna į rįšstefnunni er mešal annars žaš aš flug į Ķslandi skipti ekki mįli. Ķ gildi voru um 25 flugskķrteini. Tvö flugfélög voru starfandi og įttu žau ķ miklu basli. Frumkvöšlarnir ķ ķslenskum flugmįlum voru allt frį žvķ aš vera baldnir strįkar yfir ķ aš vera mįlfręšiprófessorar.

Tilgįta mķn um žįtttökuna er ekki sś aš draumarugl og framsżni, eša mikilvęgi flugs, ķ ķslensku samfélagi hafi rįšiš.

Tilgįta mķn er sś aš Ķslandi baušst aš sitja til boršs meš stóržjóšum aš ręša alvarlegt mįlefni. Vissulega höfšu lög um loftferšir veriš samžykkt į Alžingi 1929. Žaš aš vera žjóš mešal žjóša var višurkenning annarra žjóša į lżšveldisstofnun fyrr į žessu sama įri, 1944.

Nżsköpun og stķlbrot

Hafi žįtttakan į rįšstefnunni veriš framsżni, žį var žaš stķlbrot į žeirri nżsköpun sem žįverandi rķkisstjórn var kennd viš, en nżsköpun hennar var aš endurtaka fortķšina. Sś nżsköpun varš engin endurlausn sįlarinnar.

Réttarheimildir flugréttarins eru einkum sóttar ķ fjölžjóšlega sįttmįla; tvķhliša samninga; landsrétt; samninga milli rķkja og flugfélaga; samninga milli flugfélaga og grundvallarreglur ķ alžjóšarétti. Frumheimild flugréttarins er aš finna ķ „Samžykkt um alžjóšaflugmįl frį 1944“ (ICAO Convention), en hśn var undirrituš af Ķslands hįlfu 7. desember 1944. Samžykktin var fullgilt af Ķslandi į Alžingi 21. mars 1947 og gekk ķ gildi hvaš Ķsland varšaši 20. aprķl 1947.

Reglur, öryggiskröfur og stašlar ķ flugmįlum

Żmsir halda žvķ fram aš žįtttaka žjóša ķ alžjóšasamstarfi sé afsal į fullveldisrétti. Žaš er ekki afsal ķ žeim skilningi aš žįtttakan er frjįls og valkvęš.

Alžjóšaflugmįlastofnunin hefur samžykkt og gefiš śt 18 višauka, sem margir hafa veriš žżddir į ķslensku, og innihald žeirra hefur lagagildi hér į landi annašhvort meš oršréttri žżšingu eša efni žeirra er fólgiš ķ lögum eša reglum um flugmįl, enda er žaš skylda ašildarrķkja ICAO aš gera stašla aš lögum ķ sķnu heimalandi eša lįta ella skrį sérstöšu ķ bókum ICAO.

Ekki hefur nįšst aš žżša og lögtaka allar breytingar į višaukum, en alžjóšaflug kann aš verša erfitt ef ekki er fylgt alžjóšlegum flugreglum.

Eins og fyrr segir eru fjölžjóšlegir samningar meginréttarheimildir flugréttarins. Žeir munu nś vera um 50 talsins og er Ķsland ašili aš um 15 fjölžjóšlegum samningum er varša flugmįl.

Žį er rétt aš geta GATS (General Agreement on Trade in Services) er undirritašur var ķ Marrakesh 15. aprķl 1994 en ķ honum er fjallaš um višskiptafrelsi m.a. ķ alžjóšaflugi. Aš auki hefur Ķsland gert mjög marga tvķhliša samninga um loftferšir viš ašrar žjóšir, žar sem fjallaš er um lendingarétt og yfirflug.

Įn fullveldis og atkvęšisréttar

Ķsland er meš ašild, įn atkvęšisréttar, aš Evrópsku flugöryggisstofnuninni (European Union Aviation Safety Agency, EASA). Atkvęšisréttur skiptir litlu mįli žar sem atkvęšagreišslur eru fįtķšar.

Žessi žįtttaka hefur skipt höfušmįli varšandi tegundavišurkenningar ķ alvarlegu borgaralegu flugi. Žannig er žaš EASA sem heimilar flug Boeing 737 MAX og AIRBUS 321XLR ķ ašildarlöndum.

Į sama hįtt mį segja aš fullveldisafsal felist ķ žįtttöku Ķslands ķ Evrópsku lyfjastofnuninni, sem gefur śt markašsleyfi fyrir lyf og bóluefni ķ Evrópu.

Mikilvęgi flugs

Flug og flugžjónusta skiptir verulegu mįli ķ ķslensku efnahagslķfi. Sennilega er flug og flugžjónusta um 4-5% af landsframleišslu. Hlutur Icelandair eins er um 3,5% af landsframleišslu ķ góšu įri.

Stoltiš aš vera žjóš mešal žjóša įriš 1944 varš aš framsżni ķ samfélagi nśtķmans."

Mér finnst mįlflutningurinn hjį Vilhjįlmi Bjarnasyni vera farinn aš nįlgast hęttulega mikiš tugguna hjį Žorgerši Katrķnu um aš vera viš boršiš įn atkvęšisréttar.Žaš yfirfęrir hśn į ESB. 

Ég ętla aš segja žaš hreint śt aš ég get ekki séš samfellu ķ alžjóšlegu samstarfi innan žeirra stofnana sem Vilhjįlmur telur upp og Evrópusambandsašild sem Žorgeršur stefnir aš.

Ašild aš 27 tollabandalagi og rķkjasambandi ESB er allt önnur heldur en samstarf innan naušsynlegra alžjóšastofnanna žar sem Bandarķkjamenn eru yfirleitt fremstir mešal jafningja eins og ķ NATO en ekki Ursula von der Layen meš Evrópuherinn ķ Brussel.

Žar er ašeins um ašlögun aš öšrum aš ręša en ekki samstarf.

Atkvęšisrétturinn er svo lķtill ķ innri mįlum ESB aš hann telur varla. Mörg hagfręšileg rök hnķga aš žvķ aš viš eigum ekkert erindi ķ efnahagssamstarf innan Evrusvęšisins fremur en į dollarasvęšinu. Aš okkar efnahagur sveiflast ekki ķ takt viš Evrópu er margžekkt mįl.

Vilhjįlmur er hugsanlega aš stefna aš žingmennsku fyrir Višreisn en ekki Sjįlfstęšisflokkinn enda lķklega litlir kęrleikar milli hans og formannsins eftir žaš sem į undan er gengiš.

En ég ętla ekki aš styšja Vilhjįlm Bjarnason ķ slķkri barįttu. Svo sannfęršur er ég um aš innganga Ķslands ķ skipulagsvanskapaš tollabandalag landluktra Evrópužjóša sé fullveldisframsal og samsęri gegn restinni af veröldinni meš Bandarķkjunum  aš žangaš fer ég aldrei meš Vilhjįlmi né öšrum.

Vilhjįlmur veršu aš gera upp viš sig hvert hann stefnir ekki seinna en strax. 


Nęsta sķša »

Höfundur

Halldór Jónsson
Halldór Jónsson

verkfræðingur, flugdellukall, tennis-og badmintonspilari

-ekki góður í neinu af þessu-

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (11.5.): 462
  • Sl. sólarhring: 778
  • Sl. viku: 5617
  • Frį upphafi: 3190819

Annaš

  • Innlit ķ dag: 380
  • Innlit sl. viku: 4782
  • Gestir ķ dag: 348
  • IP-tölur ķ dag: 329

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Eldri fęrslur

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband